Poezija je u pogledu
krajolici duše
Blog
nedjelja, srpanj 26, 2009





Atena / grč. Athena, lat. Minerva / je samo kći Zeusa, boginja mudrosti, zaštitnica pravde i  ratničkih vještina. Njezin oblik ratovanja razlikuje se od načina ratovanja boga Aresa / Marsa, koji  uživa u ratu zbog borbe same, a Atena je borac za pravdu.
 
Homer kaže o njenom rođenju da je rođena bez majke iz glave boga Zeusa. Nakon što je pojeo boginju razuma Metidu, kako bi je spriječio da rodi kćerku, koja ce ga, prema proročanstvu, nadmašiti u mudrosti. Kad je pojeo Metidu, prema još starijim mitovima, Zeusa je jako zaboljela glava, te je pozvao boga Hefesta, da mu sa sjekirom raskoli glavu. Nakon sto je Hefest to učinio, iz Zeusove glave iskočila je prekrasna boginja u punoj ratnoj opremi - Palada Atena. Ona je kao Zeusova kći bila simbolično otjelotvorenje njegove snage i mudrosti, pa ju je vrhovni bog volio više od  bogova, sve ostale svoje djece i ljudi. Udovoljavao je svakoj njezinoj želji i nikada od nje ništa nije skrivao, jer je njena odanost ocu bila neupitna. Atena je uživala u Zeusovoj naklonosti, često boravila u njegovoj blizini, nikada se nije udavala, niti je poželjela boga ili muškarca pored sebe. Iako lijepa i mudra, ostala je Djevičanska Atena - Athena Parthenos.
 
Zgodno je primijetiti da u grčkoj mitologiji boginja mudrosti  neudata. Uočljiv je i  incestuozni obrazac, koji ukazuje na kompleksan odnos  lijepih i pametnih žena
prema jakom, dominantnom i najvažnije voljenom ocu,  koje ne žele pristati na klasične obrasce  ženskog odrastanja, jer u duši nose snažno utisnut arhetip očinskog animusa, kojemu su do te mjere odane, da nijedan drugi muškarac ne može zasjeniti lik  oca, niti se može mjeriti sa njim. Atena je boginja, koju patrijarhalni bog ljubi i štiti više od svih drugih, pa se može reci da je ona  integrirana u hijerarhiju patrijarhata upravo zato jer se odrekla svoje iskonske, instinktivne ženske prirode. Kao vječita djevojka, ona je odabrala put duhovne nezavisnosti, te je na taj način preuzela bitne muške osobine - naime, ona je bila i ratnička boginja, zaštitnica od neprijatelja. Za sam rat je bio zadužen Ares, no njegova jarost i nemilosrdnost nisu mnogo koristili u onim bitkama, u kojima je bila neophodna mudra strategija. Tada je nastupala Atena, čiji su promišljeno vođeni ratovi uvijek završavali sa pobjedom, sto sa Aresovim ratovima baš i nije bio slučaj.
 
Kao boginju rata, Grci su je štovali pod imenom Athena Promahos - što znači "Atena, koja poziva u boj", a kao pobjedničku boginju, nazivali su je Athena Nike, odnosno, Atena Pobjednica. Od početka do kraja antičkog svijeta, Atena je bila zaštitnica Grka. Pomagala im je u mnogim bitkama svojim mudrim savjetima, te se brinula za djecu i bolesnike, donoseći općenito ljudima mnogo blagostanja. Atenjanima je darovala biljku masline, te je tako postala mitska utemeljiteljica jedne od najvažnijih grana grčke poljoprivrede. Osim toga, ona je bila i zaštitnica umjetnosti i zanatskih vještina - žene je naučila pletenju i tkanju, a muškarce zanatstvu, zlatarskom umijeću i slikarstvu. Pomagala je i u gradnji brodova i hramova, a u zamjenu za svoju pomoć zahtijevala je bezuvjetno poštovanje ! No, bila je milostivija od ostalih bogova, te je bila sklona i oprostiti uvredu, ako se čovjek iskreno pokajao pred njom. Rimljani su je nastavili štovati pod imenom Minerva.
 
Dakle, Atena je simbol mudre i svestrane žene, koja energiju svog animusa ne projicira u partnerskom odnosu na muškarca, već taj muški pol svoje energije izražava kroz sebe samu, u apsolutnoj nezavisnosti svoga djelovanja. U suvremenom svijetu, ovaj arhetip boginje Atene odgovara svim onim ženama, koje su se zbog svoje akademske karijere, duhovnog puta, životne misije odrekle obiteljskog života, u želji da sve svoje vrijeme stave u službu razvijanja vlastitih talenata i sposobnosti, ne bi li služile zajednici na najbolji mogući način. Negativna nuspojava ovakvih izbora, ako nisu pravilo sublimirani Venerijanske djevojačke potrebe za erotikom i senzualnosti je potiskivanje  seksualnosti, ženstvenosti i majčinskih osjećaje. Tada mentalne ili ratničke vještine postaju kompenzacija frustrirane seksualnosti, što ih drastično umanjuje, jer Athena koliko god bila očeva kći je i žena i njena nadmoć u stjecanju vještina nad muškarcima je upravo u pravilnom i čistom korištenju ženske intuicije koju je dobila izvornom spolnosti. Odrekavši se ženskog instinkta, njena intuicija postaje nepresušni izvor mudrosti, koja pomiruje oba principa muški i ženski na mnogo jasniji način, gotovo na razini tjelesnog, za razliku od muškarca.  Feministkinjama je ovaj arhetip zanimljiv, jer afirmira žensku mudrost i načine spoznavanja, pa  lik Atene često motivira sve one žene, koje žele doseći slobodu, svjesnost ili na materijalnoj razini utjecajne položaje u društvu prije kao instrument širenja pozitivnih utjecaja, nego kao nagradu za stečeno znanje i strpljivi trud u razvijanju vlastitih sposobnosti.
 
Za muškarce ona simbolizira mudru animu - učiteljicu, ali i duhovnu prijateljicu i ravnopravnu partnericu, u koju se muškarac može potpuno pouzdati, jer je apsolutno pravedna i čista u svojim motivima. Ovu boginju se može poštovati, bez obzira na osobne afinitete i ciljeve i diviti joj se zbog čistoće, dosljednosti i ispravnosti. 

http://svet-poezije.bloger.hr/
Atenska djevo


Živote moj, volim te

Atenska djevo, prije neg sati
Rastanka dođu, srce mi vrati,
Ili ga, jer mi ode iz grudi,
Zadrži, i sve što ti nudi!
Odlazim, čuj moj uzdah i bol,

Živote moj, volim te

Tako mi tvoje nemirne kose
Što egejski je vjetrovi nose,
I obrva što crne rube
Nježno ti lice te ga Ijube,
I zjena kao u srne, o,

Živote moj, volim te

Tako mi usni tih koje žudim
I struka tvoga za kojim ludim,
I ovog cvijeća što o sreći
I Ijubavi zna reć' što reći
Riječ ne zna; bilo dobro, zlo,

Živote moj, volim te

Atenska djevo, valja se nama
Rastati, misli na mene, sama.
Prem' Istambul me zove tog trena,
Srce mi, dušu uze Atena;
Uvijek ću tebe voljet! Znaj to!

Živote moj, volim te


 Lord Byron




krajolici @ 13:20 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare